CRNA GORA DRUŠTVO

Miloš Konatar, potpredsjednik GP URA i poslanik u parlamentu Crne Gore: Rađanje političkog društva

Prije skoro godinu dana, u predizbornoj atmosferi tražili smo odgovore na pitanja koja se postavljaju u jednom specifičnom radiusu javnosti, a tiču se izgleda političke scene uoči i posle parlamentarnih izbora. Tada smo ispraćali jedan, dugo aktuelni, zakržljali režim i otvarali vrata, možemo reći, nepoznatog prostora politike u Crnoj Gori.

Miloš Konatar, potpredsjednik GP URA i poslanik u parlamentu Crne Gore, kao sagovornik Kombinata prije skoro godinu dana, dao je i održao obećanje: da će biti smijenjen DPS.

Prvi korak i ispit ka demokratiji, smjenjivost vlastismo najzad posle 30 godina položili. Međutim, domaći zadatak za izgradnju demokratskog društva se nagomilao. Gdje smo bili tada, gdje smo sada i šta je sve pred nama, u razgovoru za Kombinat, poslanik Konatar nam daje integralnu sliku.

,,Prvi put kad smo razgovarali bilo mi je drago da razgovaramo prije izbora, i da ste pokrenuli jednu drugačiju priču sagledavanja političkih i društvenih realnosti u Crnoj Gori. Sad razgovaramo skoro godinu dana kasnije pa možemo da podvučemo neke crte i koliko toliko objektivno da sagledamo razvoj situacije“, započinje Konatar.

,,Dobro ste rekli da smo napravili prvi korak u demokratiji. Mi smo 30. avgusta ispisali istoriju. Ja imam potrebu da se zahvalim svim građanima i građanskim aktivistima, pa i vašem portalu, svim političkim subjektima, svima koji su dali i minimalni doprinos da se u Crnoj Gori ispiše istorija.“

Kako Konatar kaže, on je po pitanju prognoze izbornih rezultata zaista vjerovao da su promjene moguće.

,,I mi u URI i platformi Crno na bijelo sve što smo radili do izbora 30. avgusta, radili smo sa iskrenom željom i namjerom da do tih promjena dođe. Naravno, i prije prošlih izbora bila su različita viđenja kako tadašnja opozicija treba da nastupi“, kazao je on.

Konatar podsjeća da je bilo je dosta kritika i na račun da je nastup u više kolona pobjednički model borbe protiv režima DPS-a.

,,Drago mi je da se taj naš stav koji je bio principijelan, dosta i kritikovan, pokazao ispravan, i što je rezultat svega izborni rezultat koji je pokazao da je Crna Gora spremna da prvi put u svojoj istoriji smijeni vlast na izborima. I mislim da je to najveći dobitak tih izbora.“

Za Vladu koje je formirana, Konatar tvrdi da je ona jedino mogla biti formirana na principima koji će oslikavati najmanji zajednički sadržalac svih političkih subjekata.

,,I zbog toga smo mi predložili da ta Vlada bude nestranačka. To je bio, i dalje sam ubijeđen, jedini način kako bi mi pomirili naše političke razlike i formirali Vladu bez Demokratske partije socijalista“, kazao je Konatar.  Upravo taj prvi korak je najveći benefit, kaže on.

,,I što smo taj prvi korak napravili mirnom tranzicijom vlasti. Mislim da je to dobitak za sve u Crnoj Gori. I to je ono glavno na šta mi treba da budem ponosni, jer smo opovrgnuli sve one šarene laže kojima smo bili zasipani svih ovih godina, da ako se u Crnoj Gori desi promjena vlasti to će biti kataklizma. Ništa se nije desilo, Crna Gora je i dalje tu gdje jeste i mi možemo da se suočavamo u sledećim koracima sa svim onim nedostacima koji su karakteristični za svako političko društvo, za svaku Vladu, pa i za ovu sadašnjost u kojoj mi trenutno živimo“,  poručuje Konatar.

Za više građanske svijesti, kritike i demokratije


I zaista, sadašnjost je sasvim nova za za mnoge u postizbornoj Crnoj Gori. 
Svjedoci smo atipičnim i novim procesima, kao i fenomenima poput ekspertske vlade i meritokratije, ipak, kontra tome imamo dubinska zapošljavanja.
U takvoj konstelaciji, po Konataru, ono što karakteriše crnogorsku politiku u odnosu na prethodne Vlade jeste izraženija kritička misao nego što to je to bilo ranije.

,,Mi smo u prošlim Vladama DPS-a imali jednu polovinu Crne Gore koja je kritikovala i drugu polovinu koja je ćutke sve odobravala. Šta smo sada postigli? Sada, praktično, 90% ljudi kritikuju, kritički razmišljaju, kritikuju rad ministara, poslanika, svih poslanika, bilo da pripadaju vlasti ili opoziciji. Ja mislim da je to dobro i da je to korak naprijed“, tvrdi Konatar i napominje da je ovaj politički momenat dodatno specifičan iz razloga  što što se u Crnoj Gori ovo prvi put dešava.

Konatar navodi i karakterističnost današnjeg crnogorskog političkog sistema u odnosu na region.

,,I u odnosu na region mi smo pomjerili neke granice. Mi imamo jednu Vladu koja je nestranačka, imamo jednu Vladu koju podržava širok dijapazon politički raznolikih partija koje su se objedinile oko glavnog projektong zadatka – da se u Crnoj Gori izazove demokratska smjena vlasti. Mislim da je to jedan iskorak naprijed za sami region i mogu vam reći, posle boravka u posjetama u regionu poslednjih mjeseci, da sada svi shvataju, posle devet mjeseci, zašto su bile neophodne promjene u Crnoj Gori“.

Ipak, kako kaže Konatar, pred nama su neizostavni izazovi i procesi političkog i društvenog sazrijevanja.

,,Najveći izazov za demokratiju jeste da mi prihvatimo da je demokratija proces i da se demokratija nigdje u svijetu kao sistem nije izgradila preko noći. Da se naviknemo na pluralizam mišljenja, na poštovanje različitih mišljenja i da shvatimo da je za sve potrebno vrijeme pa i za izgradnju demokratskog društva.“

Konatar dodaje, da iako smo napravili taj prvi korak u demokratiji, moramo biti svjesni da ćemo se suočiti sa daljim preprekama u demokratizaciji.

,,Mi smo napravili taj prvi korak i mi se suočavamo sa izazovima da razne strukture, formalni i neformalni centri moći u Crnoj Gori, žele da onemoguće drugi, treći, i svaki sledeći korak. A ja upravo mislim da je vrlo važno da mi napravimo i drugi korak, i treći korak, i sve naredne korake“, napominje Konatar.

Gdje podbacujemo gdje smo konstruktivni

U novom ambijentu na koji se svi navikavamo uviđajući svoje demokratske kapacitete, postoje i dalje mjesta na kojima se ne snalazimo, ili pak, podbacujemo kao sistem, kao društvo ili pojedinci.

Po Konataru, i dalje se ne snalazimo u situacijama kada treba prihvatiti drugačije mišljenje. On smatra da su to najveći izazovi sa kojima se suočavamo.

Ipak, kako kaže poslanik URA-e, postoje i aspekti gdje smo konstruktivni i pokazujemo političku zrelost.

,,Konstruktivni smo u razmišljanju da je ipak potrebno da Crnu Goru pomirimo i da bez obzira na sve moramo praviti mostove saradnje među nama“.

Kako dalje kaže, značajno je i to da je većinski stav građana ,,da je Crnoj Gori mjesto u Evropskoj uniji i da se mi moramo okrenuti budućnosti“.

,,I to je ono što ja uvijek ponavljam – prošlost ne možemo promijeniti ali možemo promijeniti sadašnjost zbog bolje budućnosti. Ako se okrenemo budućnosti onda ćemo tu naći i svoju konstruktivnost i sve ono što treba da radimo zajedno da bi budućnost bila bolja“, zaključuje Konatar.

Sve u svemu,politika danas umnogome izgleda drugačije nego li prije 30 avgusta. Nove teme i novi problemi su sada novina kako za javnu sferu tako i za svakog građanina. Nova značenja se otvaraju i čini se da smo na putu da dobijemo aktivniju i kritički nastrojenu javnost.

,,Crna Gora više nikad neće biti ista. Ja sam srećan što je sada nivo kritičnosti viši nego što je bio prije 30. avgusta, ja se tome radujem i pozivam ljude da budu i kritični i pomognu nama da svoj posao zbog interesa javnosti radimo bolje“, poručio je Konatar građanima pozivajući na izgradnju novog javnog mnjenja i političkog društva.

Medijski ambijent i mediji

Kada smo već kod javnog mnjenja, jasno je da se politika polako mijenja, te i političko promišljanje i perspektive kod građana, međutim, mnogi mediji su ostali duboko ukopani u svojim rovovima koji ne doprinose unapređenju medijskog ambijenta. Konatar primjećuje da opasnost medijskom ambijentu prijeti od povećanog nivoa medijskog spinovanja i zlonamjernog plasiranja netačnih informacija.

,,U jednu ruku sam zabrinut zbog potrebe određenih političkih struktura da raznim medijskim spinovima ostvaruju svoje političke ciljeve bez obzira na to da li ti navodi i ono što plasiraju mediji ima dodira sa istinom. Podsjetiću da je neposredno nakon izbora 30. avgusta dobar dio medija svoj sadržaj isključivo bazira na plasiranju neistina i spinova koji su odgovarali bivšem režimu. Prevashodno u cilju predstavljanja političkih promjena kao dešavanja koja će dovesti do neke kataklizme. I na taj nači su samo podgrijavali atmosferu.

Ipak, kako kaže Konatar, građani su prozreli takvu vrstu blefa.

,,Dakle, Crna Gora je ostala tu gdje jeste, Crna Gora je ostala na evropskom putu, čak sad imamo i potvrde od ljudi koji su govorili drugačije tokom septembra i oktobra, pa i od najviših zvaničnika bivšeg režima, da evropska budućnost Crne Gore nije dovedena u pitanje, da Crna Gora kao država nije ugrožena.

Konatar napominje da on kao javni funkcioner ne bi želio da govori o odgovrnosti medija, koja svakako postoji, jer svako treba da bude odgovoran za posao koji obavlja.

Država, patriotizam, građani

Dugo godina živimo u narativu gdje dominirajučesto infantilna i banalna pozivanja na neprikosnovenu državu, panika da ćemo ostati bez iste, i poruke da Crna Gora može samo da postoji sa DPSom. Ipak, posle tridesetog avgusta, pokazalo se, da je naša država i dalje tu i da ista može biti i nešto drugo do samo fetiš. Na nama je da državu vidimo i drugačijim očima.

,,Za mene je država interes građana. Za mene su građani država. Mnogo mi se sviđalo kada su na građanskim protestima građani uzvikivali „Mi smo država!“. Ono što je funkcija države je da omogući bolji život građanima“, kazuje Konatar podsjećajući da je kroz cijelu istoriju čovjek stvarao zajednice sa ciljem da sebe zaštiti od raznih opasnosti.

,,Dakle, država je nastala kroz proces integracije ljudi zbog boljeg i sigurnijeg života. Tako i danas treba da bude. Država treba da bude okvir koji će da omogući građanima koji u toj državi žive da žive jedan miran, spokojan život, da mogu da žive od svog rada, da se poštuju prava svih građana i samo na takav način mi svi možemo državu da doživljavamo kao svoju“, jasan je Konatar.

Pred nama je da sagledamo pojam države na drugačiji, zdraviji način, međutim, relikti  tridesetogodišnjeg narativa, koji uporno izoštrava fokus na nacionalne, ideološke i druge podjele i dalje ima jako uporište u društvu.

Konatar smatra da je fokus na zajedničku budućnost recept kako da se izborimo protiv nacionalnih i drugih podjela i kako da racionalizujemo javnu riječ.

,,Ako budemo gledali u budućnost onda možemo da nađemo tačke koje nas spajaju i u kojima ćemo zajedno moći da svu svoju kreativnu energiju i znanje usmjerimo kako bi napravili bolje društvo. Dakle, moramo izdignemo iznad svih podjela koje nam se nameću poslednjih 30 godina“.

Građansko društvo

Opisujući viziju države, Konatar se osvrnuo i na jednoviše fenomenološko, ali dosta aktuelno pitanje – građansko društvo.

U ambijentu u kojem se dosta koristi, a često i zloupotrebljava pojam građanskog, Konatar smatra da je i to ,,mjesto“ koje treba redefinisati.

,,Građansko društvo je društvo u kom građanin ima svoj suverenitet, društvo u kom smo svi mi građani ove države, bez obzira na vjersku, nacionalnu, rasnu, polnu, seksualnu ili bilo koju drugu pripadnost. Građansko društvo je društvo bez diskriminacije i bez povlašćenog statusa bilo koga. Građansko društvo je društvo jednakih šansi“, jasan je Konatar, napominjući da svoj lični  javni angažman vidi kao misiju izgradnje Crne Gore kao građanskog društva.

EU integracije

Do sada su evropske integracije bile više retorička poštapalica prošlog režima u koju nisu vjerovali ni oni koji su je koristili. Danas, u novom viđenju i praktikovanju politike, Konatar napominje da vrijednosti koje su stvorile EU treba suštinski da budu vodilja našem društvu.

,,Evropska unija sama po sebi ne treba da bude cilj Crne Gore. Nama cilj moraju biti vrijednosti na kojima je izgrađena i baštini se Evropska unija. Jedna od glavnih vrijednosti jeste vrijednost antifašizma. Evropska unija za mene predstavlja najprogresivniju integraciju zemalja u istoriji koja je sprovredena nenasilno. To je jedan potpuno atipičan slučaj za ljudsku istoriju, pogotovo uzimajući u obzir da je Evropska unija nastala kao integracija neposredno posle najvećeg sukoba u ljudskoj istoriji“, kazao je potpredsjenik GP URA.

Konatar apostrofira moć prevazilaženja sukoba iz prošlosti, podsjećajući da je Zajednica za ugalj i čelik nastala samo šest godina po završetku Drugog svjetskog rata, a da su razgovori o formiranju Evropske unije otpočeli samo tri godine posle završetka rata.

,,Mislim da je to put kojim mi treba da idemo. Jer mi u Crnoj Gori 2021. godine pričamo o četnicima, partizanima, o bjelašima i zelenašima, itd. A kraj Drugog svjetskog rata je bio prije više od 70 godina. Mislim da je Evropska unija po tome kako je nastala putokaz za to šta mi treba da radimo u Crnoj Gori. Jer su oni 1951. godine ili ’48. godine, gledali u budućnost, gledali su gjde će biti“, primjećuje Konatar.

Kriminal i korupcija

Tradicionalni stanari u društvu, institucijama, sistemu, mentalitetu…  ostaju kriminal i korupcija. Reklo bi se da su se nesmetano razvijali poslednjih tridesetak godina.

,,Kriminal i korupcija su dva najveća zla sa kojima se suočava Crna Gora. Za borbu protiv kriminala i korpucije neophodna je politička volja. Mi do sad to nismo imali jer su korupcija i organizovani kriminal bili na neki način snaga i sastavni dio bivšeg režima.

Konatar podsjeća da nema izvještaja Evropske unije o napretku Crne Gore u kojem se ne apostrofira problematika kriminala i korupcije.

,,Upravo smo zato i mi borbu protiv kriminala i korupcije stavili kao jedan od prioriteta u našem djelovanju i vjerujte da apsolutno nemamo nikakvog straha niti neodlučnosti, naprotiv, vrlo smo odlučni u tome da se beskompromisno i neselektivno uhvatimo u koštac sa korupcijom i organizovanim kriminalom“, poručuje Konatar.

Na većinski utisakda se, uz sva pomijeranja na političkoj sceni, nije dovoljno uradilo na sankcionisanju koruptivnih djela, pogotovo na visokom nivou, Konatar napominje da jeprirodno i očekivano da se u borbi protiv korpucije i organizovanog kriminala nailazi na najveći otpor.

,,Nailazi se na najveći otpor iz samog sistema. Upravo zbog toga smo mi insistirali najprije da se promjene dese konkretno u Upravi policije“, kazao je on.

,,Danas u Crnoj Gori na mjestu direktora policije više nije Veselin Veljović, na mjesu pomoćnika direktora policije više nije Zoran Lazović. Nema onih ljudi za koje su se personalno mogle vezati afere i povezanost sa sumnjivim licima, što je bio slučaj u proteklom periodu. Mislim da je vrlo značajan korak naprijed koji ljudi danas zanemaruju ili na neku način umanjuju. Taj prvi neophodan korak moraju pratiti promjene u Tužilaštvu. Podsjetiću da smo mi jedni od inicijatora donošenja izmjena Zakona o Tužilaštvu koje će omogućiti, prije svega, depolitizaciju Tužilaštva, i sasjeći sve pipke koje hobotnica ima u sistemu Tužilaštva.“

Nažalost, kako kaže Konatar, ,,izmjene u Tužilaštvu su kolaterlana šteta bojkota Skupštine od strane određenog broja kolega koje pripadaju parlamentarnoj većini. Sve to usporava tok borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Usporava, ali siguran sam neće zaustaviti“ tvrdi Konatar.

Paradoksalni fenomen: Patriotizam i kriminal

Temu kriminala i korupcije ne možemo zatvoriti bez jedne interesantne primjedbe: ono što neki nazivaju patriotizmom, paktiralo je sa korupcijom i kriminalnom. Mnogi se danas kriju iza države i ljubavi prema istoj.

Ljubav prema državi, po Konataru, se ogleda u tome što mi doprinosimo državi.

,,Kroz svoj rad kao javni funkcioneri, doprinosimo plaćanjem poreza, doprinosimo tako što čuvamo rijeke, što čuvamo prirodu, što svim svojim djelovanjem pomažemo da država bude bolja i ljepša nego što je to bila juče“, kaže Konatar.

Nasuprot tome, on opominje da ,,svako skrivanje iza državnih interesa u prošlosti je po pravilu bilo skrivanje zarad nekih sumnjivih, da ne kažem kriminalnih, aktivnosti koje su služile isključivo ostvarivanju privatnih interesa malog broja ljudi bliskih bivšem režimu.“

,,Sa tom praksom se mora prekinuti i uvesti pravilo da javni funkcioner svojim djelovanjem isključivo mora biti vođen interesima građana Crne Gore.“

Da bi razdvojili žito od kukolja, Konatar smatra da ,,svako ko svoj privatni interes podredi državnom interesu tj interesu građana Crne Gore je onaj koji je ispravan, zdrav. Sve ostalo šteti državi i građanima.

Nacionalizam (danas)

Iako su i DPS i SDP i ostale partije koje odlikuje nacionalnistički diskurs zabilježile pad na izborima (neke i trend pada na lokalnim izborima HN, NK). Ipak, i dalje se čini da su nacionalni i identitetski koncepti dominanti.

Konatar se nada da je učestalost nacionalnog narativa u padu, ali primjećuje da je isti u fokusu zato što to želi opozicija u Crnoj Gore, ali i dijelom zato što to želi jedan dio parlamentarne većine.

,,I onda imamo jednu ping pong igru prebacivanja loptice i kojoj mi vječito ostajemo na tom terenu nacionalističkih i identitskih prepucavanja. Djelovanje građanskog pokreta URA je upravo okrenuto prevazilaženju tih prepucavanja. Rješenje tih podjela jeste u konceptu građanske, evropske i ekološke Crne Gore. Jer se u tom koceptu možemo svi pronaći“, jasan je Konatar.

Ekološka država

Najzad se sve se  više priča o onoj obećanoj Crnoj Gori – ekološkoj državi. Do ostvarenja vizije ekološke, zdrave i domaćinske države, Konatar smatra da je za početak potrebnonapraviti kosenzus svih političkih aktera da želimo da Crnu Goru gradimo kao ekološku državu.

Konatar napominje da je ponosan što je GP URA član evropskih Zelenih i što su kao jedan od prioriteta u svom djelovanju postavili izgradnju Crne Gore kao ekološke države.

,,Mi smo tokom kampanje za prošle izbore najavili i predložili Deklaraciju o trajnoj zabrani malih hidroelektrana, a otkad je izabrana nova Vlada, nije izdata nijedna koncesija za izgranju malih hidroelektrana, a do sada je poništeno 17 koncesija. Mislim da je to dobar korak i dobar start u ostvarenju vizije ekološke Crne Gore“, optimističan je Konatar.

Ipak, po njemu je bitno naglasiti da stvaranje ekološke države nije posao za jednu političku organizaciju, to je posao za sve građane Crne Gore

Političnost ekologije

U regionu, ekologija je sve vidljivija i političnija. Beograd sa lokalnim inicijativama i protestima nam pokazuje koliko je ekologija bliska i bitna građanima u njihovom svakodnevnom životu; Zagreb daje primjere mogućnosti artikulacije interesa na političkom nivou. Širom Balkana ekološki aktivisti brane rijeke do poslednje kapi.

Da je uz rame ovom zelenom talasu i Crna Gora, Konatar potvrđuje i osvrtom na ekološke inicijative u Crnoj Gori poslednjih više od godinu dana.

Kako kaže, ne moramo se okretati ka Beogradu i Zagrebu iako jesu dobre paralele.

,,Osim Beograda i Zagreba ja moram pohvaliti i sve one građanske aktiviste i ljude koji su svojim primjerima uspostavljali herojske standarde u borbi za ostvarenje Crne Gore kao ekološke države. Pomenuću ljude koji su protestovali protiv izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Bukovici, u Kolašinu na vodotocima, ljudi koji su se borili protiv devastacije Tare, koji su borili gradnje bungalova na Crnom jezeru, protiv izgradnje vojnih poligona na Sinjajevini i još mnogi drugi. To su sve male, za mene velike, ogromne pobjede kroz koje su ljudi u Crnoj Gori pokazali svoje primjere ekološke borbe.“

Konatar smatra da su ljudi u Crnoj Gori pokazali koliko im je važna borba za ekološku državu.

,,A mi kao javni funkcioneri tu borbu treba da podržimo i osnažimo i nastavimo u budućnosti“, kazao je on.

I rekonstruisana Vlada da je nestranačka

Mnogo je dešavanja i još više novih situacija za prve korake demonopolizovane politike u Crnoj Gori. Trenutna Vlada je na konstantnom skeneru i nikad neizvjesnija politička scena. Kakve su perspektive? Rekonstrukcija vlade, novi izbori? Uloga i stav URA-e u svemu tome?

Konatar je jasan da jestav platforme Crno na bijelo i GP URA protiv rušenja ove Vlade.

,,Protiv smo izbora. Svjesni činjenice da su novi izbori moguća realnost ja sam rekao da ova Vlada ima mandat dok joj neko u Skupštini Crne Gore ne izglasa nepovjerenje. Ja ne očekujem da će neko pokrenuti pitanje nepovjerenja Vladi Crne Gore, ali ako se to desi želim da potpuno bude jasno da građanski porket URA i Crno na bijelo neće učestvovati u tome“, jasan je Konatar.

Kako i sam kaže, ,,sve u životu može biti bolje pa samim tim i Vlada“.

,,Mi smo kolegama jasno iskazali spremnost da se radi na unaprjeđenju rada Vlade, na promjeni strukture, uvođenju novih ministarstava, izmjena u tom organizacionom dijelu ali da Vlada mora zadržati ono što je esencija i princip postojanja Vlade, a to je da ona mora ostati nestranačka.

Iako je cilj da rekonstruisana Vlada bude nestranačka, Konatar napominje da, svi politički subjekti parlamentarne većine mogu predlagati ljude koji će zauzeti mjesti u njoj.

Naravno, kolege imaju svoja očekivanja koja su legitimna, ali opet želim da potcrtam, sve ono što kao rezultat može imati rušenje Vlade Crne Gore za na s u URA-i je neprihvatljivo.

Od meritokratije do dubinskog zapošljavanja

Paradoksalan spoj meriokratije (ekspertske vlade) i ,,dubinskog zapošljavanja“ je fenomen koji obilježava sadašnju političku stvarnost Crne Gore.

Čini se da je na kraju Crna Gora dobila svojevrsan politički miks, pa kao da su svi dobili svoj dio kolača, a opet,  i dalje je ne možemo pričati o većinskom zadovoljstvu ili osjećaju pravde.

,,Malo jeste paradoks kako kažete, ali to je i naš doprinos demokratskim promjenama u regionu i svijetu kako ste ranije pitali“, objašnjava Konatar i dodaje da u Crnoj Gori, nismo mogli imati idealno rješenje sa kojim će svi biti 100% zadovoljni,

,,Mi živimo jednu realnost u kojoj je puno političkih subjekata koji imaju različita programska opredeljenja koje je objedinila želja da se u Crnoj Gori izazove smjena vlasti i da se napravi onaj prvi korak u demokratiji“.

Konatar podvlači da su ipak mnoge partije iz parlamentarne većine ostvarile dio svojih interesa.

,,Postoji jedan dio kolega iz parlamentarne većine, koji tvrdi da ništa nisu dobili u Vladi ili izvršnoj vlasti, a onda vi vidite da su to na desetine pozicija gdje su kandidovali svoje kadrove, pri čemu kažem kandidovali za pozicije na koje Vlada postavlja, koje ne idu preko konkursa, i gdje je Vlada po pravilu poštovala ono što su bile kandidature političkih partija. Stoga, ne možemo govoriti o tome da partije ne učestvuju i izvršnoj vlasti.“

Konatar priznaje da su kadrovska rješenja mogla i morala biti bolja i zato poziva sve aktere da svi u tom pravcu urade šta se najbolje može.

,,Da podvučemo crtu, pa da onda u nekom narednom periodu izaberemo još bolje poslanike, ministre, bolje kadrove u izvršnoj vlasti. Jer demokratija je proces a mi smo napravili prvi korak, a ja pozivam da svi zajedno napravimo sljedeće korake koji nas čekaju“, zakčljučio je on.

Članak je prenet sa portala KOMBINAT.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *