BankarstvoBIZ i ITCRNA GORA

Đorđe Lukić, Glavni izvršni direktor Adriatic banke: Povećali smo broj usluga, a prioritet nam je podrška privredi

Bankar: Kako ocjenjujete mjere koje su državni organi i Regulator preduzeli u uslovima pandemije COVID 19 i kako se pandemija odrazila na poslovanje vaše banke?

Mjere koje su preduzeli državni organi i Centralna Banka Crne Gore u cilju ublažavanja negativnih uticaja epidemije zarazne bolesti COVID 19 na finansijski sistem, ocjenjujem kao adekvatne i pravovremene. Implementacija ovih mjera, zahtijevala je ulaganje značajnih napora i resursa od strane banaka, ali je kompletan proces naravno bio uvijek u cjelosti sproveden. Mi smo se kao mlada banka takođe brzo adaptirali, ali su inicijalni efekti mjera za nas konkretno bili zanemarljivi jer smo u tom trenutku, neposredno nakon preuzimanja od strane novog vlasnika, bili banka sa značajno manjim portfoliom nego danas. Međutim, imajući u vidu činjenicu da se odmah na početku pandemije banka opredijelila za nastavak podrške cnogorskoj privredi, efekti su se povećavali ali smo upravljali njima. Jako je bitno naglasiti da nam je u tome pomogao i set ostalih mjera koje je Centralna banka Crne Gore donijela u cilju očuvanja likvidnosti poslovnih banaka kao što su smanjenje stope za obračun obavezne rezerve, smanjenje učešća avista depozita u dospjelim obavezama pri obračunu koeficijenta likvidnosti, eventualno kršenje limita izloženosti uz odobrenje Centralne banke CG, što je takođe u značajnoj mjeri olakšalo poslovanje u regulatornim okvirima.

Adriatic Banka je nakon uspješne promjene vlasničke strukrure početkom 2020. godine, a neposredno prije proglašenja pandemije COVID-19, takođe promijenila menadžment Banke i odradila potpuni rebranding.

Period prije COVID-a karakteriše smanjena kreditna aktivnost Banke, visoka likvidnost, i veoma visoka kapitalizovanost, čime je obezbijeđen stabilan profil poslovanja, visoka otpornost i adekvatno upravljanje rizicima. Međutim, interesantan je podatak da je naša banka, u tom drugom kvartalu 2020.godine, kao najmlađa banka na crnogorskom bankarskom tržištu, ostvarila značajan rast kreditne aktivnosti od 60%. Ono što ovaj podatak čini posebno interesantnim jeste činjenica da je i u apsolutnom iznosu naš rast bio među najvećim u bankarskom sektoru Crne Gore. Ovo naglašavam jer se dosta banaka u tom periodu, zbog očuvanja zadovoljavajuče likvidnosti, kao i prisustva faktora neizvijesnosti, odlučilo za smanjenje kreditne aktivnosti. U našoj banci je, od strane jako kvalifikovanih ljudi iz oblasti bankarstva koji čine Odbor direktora Adriatik Banke kao i samog vlasnika, donijeta odluka da se podrži prioritetno crnogorska privreda u tom periodu.

Bankar: Kako ocjenjujete radi i poslovanje banke na čijem ste čelu u dosadašnjem periodu tekuće godine, šta su bili najveći izazovi i koje su to novine u radu banke od preuzimanja novih akcionara?

Jako smo zadovoljni postignutim rezultatima u tekućoj godini prije svega jer smo ušli u zonu pozitivnog finansijskog rezultata što za nas predstavlja ogroman uspjeh. Izazova je svakako bilo. Prethodni period je specifičan i izazovan bio za cjelokupnu ekonomiju. Nakon preuzimanja Banke od strane novih akcionara intenzivno se radilo na aktivnostima privlačenja deponenata i širenju mreže korespondenata, što je za nas kao banku koja nije dio finansijske grupacije, jako važan preduslov za nesmetan rast. U prethodnih godinu i po dana, od proglašenja pandemije COVID 19, Adriatic Banka je, uprkos jako otežanom periodu za rast, uvećala depozite za više od 120 miliona EUR. Kako sam prethodno naveo, sva raspoloživa likvidna sredstva su usmjeravana na podršku crnogorskoj privredi. Pored toga, Banka ima i značajan portfolio crnogorskih državnih obveznica. Kao banka koja raste i koja za sada ima niske limite izloženosti, ovo ulaganje nam pored doprinosa pozitivnom rezultatu po osnovu ostvarenih prihoda od kamate, služi i kao mehanizam za upravljanje likvidnošću.

Kada govorimo o novinama nakon preuzimanja Banke od strane novih akcionara, staviću akcenat na ono što smatram jako zaslužnim za naš kontinuirani rast od tog trenutka. Proces odlučivanja u Banci stavljen je u funkciju kreiranja komparativne prednosti mlade banke u čijem je fokusu klijent i brzina realizacije njegovih zahtjeva. Smatram da smo dosta učinili da iskoristimo ove prednosti na obostrano zadovoljsto, a takođe vodeći računa da se ni u kom trenutku ne ugrozi formalno pravni okvir, koji je sam po sebi prilično zahtjevan za našu oblast poslovanja.

Jako sam zadovoljan što Adriatic Banka danas nudi klijentima, kako privrednim društvima tako i stanovništvu, sve vrste bankarskih proizvoda. U ovoj godini smo proširili ponudu klijentima i uslugama investicionog bankarstva i time u najvećoj mjeri pokrili potrebe i zahtjeve savremenog klijenta.

Dalje unapređenje servisa i razvoj novih, kao i sam rast neto bankarskog prihoda koji će biti u korelaciji sa razvojem stabilnih odnosa sa klijentima u svakom segmentu poslovanja je naš strateški cilj. Smatram da smo uspješno krenuli tim putem.

Bankar: U skladu sa vašim revizorskim, a već duži period dodatno obogaćeno bankarskim iskustvima, poznajete MRS, računovodstvo, standarde i procedure u bankarskom poslovanju. Kakve efekte oćekujete od nove regulative koja stupa na snagu 01.01.2022.god, implementacije Bazel III principa i kako će se, po vama, proces AQR odraziti na naš bankarski sektor, a posebno na Adriatic banku?

Bankarski sektor je jako regulisana oblast svuda u svijetu, a proizilazi iz potrebe regulatora da predvidi i spriječi moguću krizu. Tako je naravno i u Crnoj Gori.

Mišljenja sam da je i dosadašnja regulativa u Crnoj Gori bila dosta konzervativna uz primjenu prudencionih filtera od strane regulatora, kao i primjenu međunarodnih standarda koji regulišu klasifikaciju i mjerenje finansijskih instrumenata. Svakako, postojali su i dalje dijelovi regulative koje je neophodno usaglasiti sa zakonima Evropske Unije što je urađeno novim Zakonom o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima koji će biti u primjeni od 1. januara 2022. godine. Iz prethodno rečenog, već se može izvući zaključak da ne očekujem velike efekte na pokazatelje bankarskog sektora u Crnoj Gori nakon početka primjene nove regulative.

Što se tiče AQR procesa, shvatam ga kao proces koji će doprinijeti povećanoj stabilnosti banaka. Dodatnu težinu daje to što se ova aktivnost Centralne Banke Crne Gore koja je već sada u završnoj fazi, obavlja u skladu sa Priručnikom za pregledkvaliteta aktive koji je izdala Evropska Centralna Banka (ECB) 2018. godine i ima za cilj da utvrdi nivo kvaliteta aktive banaka i da obezbijedi input za testiranje otpornosti na stres. Razultati koji su karakteristični za vježbu pregleda kvaliteta aktive svuda gdje je sproveden proces su uglavnom – smanjenje ili nedostatak kapitala, povećanje NPL-a i smanjenje pokazatelja adekvatnosti kapitala. Očekujem da će isto biti i u Crnoj Gori, ali ne očekujem da će se raditi o visokom odstupanju u odnosu na zvanične podatke za 2019. godinu. Kada pričamo o očekivanim efektima konkretno na Adriatic banku,takođe sam mišljenja da će rezultati AQR-a biti u istom smjeru kao za bankarski sistem, sa izuzetkom nedostatka kapitala jer se naša banka nakon presječnog datuma za ocjenu kvaliteta aktive, tj 31. decembar 2019. godine, dva puta dokapitalizovala u ukupnom iznosu od 4,5 miliona EUR i ove godine ušla u zonu pozitivnog rezultata. Takođe, moram naglasiti da je Adriatic banka, banka sa visokim koeficijentom adekvatnosti kapitala i banka sa niskim nivoom NPL-a tako da ne očekujem da će rezultati AQR-a u bilo kom smislu ugroziti banku.

Pored povećane stabilnosti bankarskog sistema Crne Gore, koja će neminovno biti rezultat AQR procesa, smatram da je vježba dugoročno obezbijedila jednu dodatu vrijednost kroz komunikaciju sa revizorskim firmama koje su radile na ovim projektima u razvijenim evropskim zemljama, tako da nam to iskustvo može poslužiti kao osnova za utemeljenje dobrih praksi u Crnoj Gori.

Bankar: Nelikvidnost, dugogodišnji problemi u realnom sektoru, veliki broj blokiranih računa, samo su dio problema koji su u sjenci pandemije. Kako ocjenjujete situaciju u privredi i očekivanja u radu sa stanovništvom?

Značajan broj crnogorskih preduzeća borio sa problemima nelikvidnosti i blokadama računa i prije COVID 19 krize. Početak pandemije, prekidi rada zbog epidemioloških mjera, nedostatak prometa, pad tražnje za proizvodima ili uslugama i nelikvidnost poslovnih partnera,dodatno je usložio situaciju po ovim pitanjima. Paketima mjera se ugroženim djelatnostima značajno izašlo u susret u smislu odlaganja plaćanja obaveza prema bankama. Takođe, Razvojna banka Savjeta Evrope (CEB) i Vlada Crne Gore, su u novembru 2020. godine zaključili Okvirni Ugovor o kreditu u iznosu od 40 miliona EUR, sa ciljem podrške autonomnim mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima (MMSP), pogođenim pandemijom COVID19. Pojedinačni ugovori sa komercijalnim bankama sklopjeni su početkom jula 2021. godine kada se i počelo sa realizacijom Programa podrške. Sredstva se plasiraju crnogorskoj privredi posredstvom komercijalnih banaka i pojedinačnim ugovorima predviđeno je da će one imati svoje učešće u ovim plasmanima do 50%. Ovaj aranžman omogućava jako povoljne uslove finansiranja i svakako će biti jedan od činilaca koji će doprinijeti ublažavanju problema nelikvidnosti u realnom sektoru. Treće, turistička sezona koja je u najvećoj mjeri u ovako nezvijesnom periodu zavisila od objektivnih okolnosti, premašila je očekivanja. Prihodi od turizma su značajno ublažili efekte krize jer je ostvaren izvanredan rezultati koji je privredi djelimično nadoknadio gubitke iz prošle godine, ojačane su javne finansije, a posredno su obezbijedili i bankarskom sektoru bolju naplatu.

Moj opšti zaključak je da su preduzete mjere adekvatne i da kao rezultat možemo imati poboljšanje situacije na ovom polju, a u prilog tome ide činjenica da se stvari već u odnosu na prethodnu godinu pomjeraju u pravom smjeru.

DIGITALIZACIJA JE VELIKA RAZVOJNA ŠANSA ZA CRNU GORU

Bankar: Koji su planovi Banke u narednom periodu i šta vaši klijenti mogu da očekuju? Da li ste zadovoljni sa stepenom digitalizacije i šta vidite kao prepreku u njenoj jačoj implementaciji?

Plan nam je da u narednom periodu radimo na širenju mreže filijala Banke. Ovaj plan je odmah nakon promjene vlasništva Banke bio i usvojen, ali je došlo do odlaganja njegove realizacije zbog cjelokupne situacije sa virusom. Smatramo da će naše prisustvo u različitim regijama doprinijeti snaženju veza banke sa klijentom kao i generalno većoj vidljivosti Banke na crnogorskom tržištu. To je još uvijek neki očekivani slijed koraka iako je možda u suprotnosti sa ovim vašim drugim dijelom pitanja koje se odnosi na stepen digitalizacije. Navike na tržištu Crne Gore su se značajno promijenile i u sferi bankarskog poslovanja u posljednjoj godini. Kriza je pozitivno uticala na povećanje stepena digitalizacije i na prihvatanje novih kanala od strane klijenta. Na ovom polju su promjene značajno ubrzane, a naša banka je pokazala spremnost da može da ide u korak sa vremenom. U prilog tome govori činjenica da u svom portfoliju imamo priličan broj klijenata iz primorskih opština, gdje tek planiramo da se širimo, a koji koriste naše elektronske servise kao i klijenata nerezidenata koji imaju redovne aktivnosti sa nama, kao svojom poslovnom bankom, nesmetano obavljaju sa udaljene lokacije.

To što smo do sada u stepenu digitalizacije kaskali za zemljama iz EU ne pripisujem nedostatku resursa bilo materijalnijh bilo kadrovskih u Crnoj Gori, već tome da su se navike jako sporo mijenjale. Okolnosti pod kojima živimo i radimo poslednjih godinu dana podstakle su konstantno učenje i prihvatanje novog načina razmišljanja. Naprijed naveden pomak prouzrokovan pandemijom ne smatram dovoljnim, ali ga smatram jako bitnim inputom da postoje kapaciteti u Crnoj Gori da se stvari mogu brzo mijenjati i prihvatiti. Digitalizacija je velika razvojna šansa za Crnu Goru, a budućnost finansijskog tržišta će se nedvosmisleno bazirati na njoj. Centralna Banka Crne Gore je takođe na ovom polju već od početka ove godine preduzela značajne korake i mišljenja sam da će dati značajan doprinos. Osnivanjem FinTech Hub-a kao regulatornog inovacijskog centra, Centralna Banka Crne Gore kao institucija promoviše razvoj FinTech-a u oblasti bankarskih i platnih usluga sa ciljem stvaranja tehnološki napredne Crne Gore. Ova vrsta podrške će biti finansijskom sektoru od velike koristi prilikom usvajanja i implementacije novog Zakona o platnom prometu, kojim će se u pravni sistem Crne Gore u potpunosti implementirati Direktiva EU o platnim uslugama PSD2 i kojim će se tržište platnih usluga otvoriti i za nove potencijalne pružaoce usluga. Podršku regulatora takođe očekujem u dijelu pripreme pravnog okvira i prilagođavanja regulative pri odobravanju kredita „na daljinu“, uvođenje novih servisa poput video onbordinga, što bi značajno doprinijelo da finansijsko tržište Crne Gore učinimo savremenim i privlačnim za klijente iz Evrope.

Izvor: Udruženje banaka Crne Gore

Možda vas zanima i ovo:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button