BIZ i ITCRNA GORAPreduzetništvo

Radonja Blagojević, suvlasnik etno sela “Montenegro”: Perspektiva Crne Gore je u povezanosti poljoprivrede i turizma

Ekipa časopisa Glasnik, koji izdaje Privredna komora Crne Gore posjetila je početkom avgusta veoma popularnu turističku destinaciju etno selo Montenegro u Breznima, Plužine. Riječ je o prvom etno selu u Crnoj Gori, otvorenom 20. maja 2006 godine, dobitniku brojnih nagrada i priznanja koje zahvaljujući inovativnim idejama, manifestacijama i bogatom sadržaju bilježi izuzetnu posjećenost.

Smještaj u rustičnim kolibama (ili u vili “Nataša”, za one koji ne mogu bez luksuza), guštanje uvijek odlično pripremljenih jela po tradicionalnim receptima te domaćih sokova i pića, uživanje u prelijepoj prirodi pivskog kraja, obilazak muzeja vune, vazduha, stripa, sira, muzike, bazen, ulica bajki i veliko dječje igralište, te penjanje na Ludi kamen, samo su neki od sadržaja koje nudi ovo nesvakidašnje mjesto.

Organizatori su brojnih škola u prirodi kroz koje prođe više od 10.000 djece godišnje. Pioniri su programa organske proizvodnje, te izdavači raznih knjiga i brošura koji se zasnivaju na očuvanju crnogrske kulturne baštine i tradicije (Vodič za ljekovito bilje kroz Pivu, Crnogorski kuvar, Crnom Gorom od njive do trpeze, Ljepote i starine Crne Gore…). Ne smijemo zaboraviti ni to da je ovo etno selo poznato i po organizovanju neobične rekreativne manifestacije – takmičenja u ležanju, gdje je ove godine oboren i rekord.

– Treba gostima uvijek ponuditi kvalitet i dobru uslugu, a naše etno selo je pravi primjer toga – kazao je u razgovoru za Glasnik Radonja Blagojević, koji je sa bratom Milonjom vlasnik ovog etno sela.

Glasnik: Etno selo Montenegro postoji više od 16 godina. Recite nam nešto više o samim počecima i kako ste zadovoljni njegovim razvojem?

R. Blagojević: S obzirom na to da je Etno selo otvoreno samo dan prije nego što je Crna Gora obnovila nezavisnost, novinari su nam dali ime Montenegro. Počeli smo sa pet koliba, odnosno pet smještajnih jedinica i deset ležajeva. Sada imamo oko 97 ležajeva koji su uvijek bili 100 odsto popunjeni. Čak smo imali grupa kada smo morali smještati i preko 130 ljudi. Svake godine smo imali sve više i više turista, naročito stranaca, a dešavalo se i da prođe deset dana da ne čujemo naš jezik. Na žalost, korona je sve poremetila. Prošle i ove godine imamo uglavnom domaće turiste.

Glasnik: Kako ste se uopšte odlučili da pokrenete ovaj biznis?

R. Blagojević: Sve je počelo još kad smo bili djeca. Brezna zaista imaju puno prirodnih ljepota, i razmišljali smo o tome kako bi ljudima bilo zanimljivo da dođu i vide ove krajeve. Tako smo brat i ja 2006. godine odlučili da pokušamo da otvorimo etno selo. Bilo je dosta sumnje da možemo uspijeti u ovom poslu, a otac nam je čak rekao da će nam za svaki dinar koji zaradimo dati još duplo. Narod je prepoznao naš kvalitet, a gosti su nam bili i potpredsjednik Vlade Holandije i francuski ministri. To su ljudi koji sebi mogu sve da priušte, a opet su izabrali ove naše krajeve. Imamo takav geografski položaj da cijelu Crnu Goru možete odavde obići za sedam dana. Nažalost, malo se ulaže u našu opštinu. Imamo toliko turističkog potencijala koji nije iskorišćen. Samo Pivsko jezero predstavlja najveći bazen pitke vode na Balkanu. A rafting na Tari su prošli ljudi iz skoro čitavoj svijeta. Mi i dalje nastavljamo da se borimo, sa nadom da će nadležni imati više sluha i prepoznati mogućnosti koje ovaj kraj nudi. Smatram da je perspektiva Crne Gore u turizmu i poljoprivredi, prije svega u njihovoj povezanosti. Treba uvijek ponuditi kvalitet i dobru uslugu, a naše etno selo je pravi primjer toga. Jer do prije nekoliko godina za Brezna niko nije ni znao, a sada smo popularna destinacija.

Glasnik: Recite nam šta je ono što se gostima ovdje najviše dopada, a na šta se uglavnom žale?

R. Blagojević: Pa najviše im se sviđa priroda i hrana, a zamjerke su individualne. Mi smo prepoznati po domaćoj hrani i njenoj proizvodnji, zato nam se ljudi i vraćaju. Moj brat Milonja i ja smo, sa svojim porodicama i roditeljima Stojanom i majkom Zorkom uspjeli da sačuvamo tradicionalan način proizvodnje hrane

Od naših baka (Grane i Milosave) sačuvali smo tradicionalne recepte spremanja kačamaka, cicvare, pite, jagnjetine ispod sača, domaćeg hljeba, mliječnih proizvoda i tu tradiciju već prenosimo na naše potomstvo.

Ponuda ovog kraja je zaista bogata i ko voli pririodu ima šta i da vidi. Pored markiranih pješačkih staza, ovdje nudimo i brojne izlete. Gosti imaju mogućnost za četiri spusta do kanjona Komarnice, zatim prolazak kroz kanjon Nevidio, rafting Tarom, krstarenje Pivskim jezerom, te džip safari.

Ali postoje i ljudi koji smatraju da na ovoj ledini nema šta da se radi, i to su uglavnom oni koji su otišli iz sela u grad. Mi smo mogli sve da napravimo od mermera, ali to onda ne bi bilo etno selo. Dok je seoski put bio loš ljudi su se žalili na njega, jer je zaista bio propao. Ali sada je to odlično sređeno. Na Bookingu i ostalim sajtovima uglavnom možete pročitati samo pozitivne komentare. Žalbe se odnose jedino na neke sitnice, u zavisnosti od gosta.

Glasnik: Koliko je važna prisutnost na internetu, imati taj prostor gdje ljudi mogu da se informišu i rezervišu?

R. Blagojević: Etno selo Montenegro se nalazi na preko 50 sajtova, uključujući i one vodeće kao što su Booking, Airbnb i Expedia. Zaista mislim da se bez toga sada ne može. Pa prvo što ljudi pitaju kada dođu kod nas jeste koja je šifra za wireless. Ali mi smo čak i televizore izbacili iz apartmana, jer zaista ima toliko pješačkih staza i lijepih predjela da se vidi, što je mnogo bolje nego sjedeti u sobi i gledati u ekrane.

Glasnik: Rekli ste da je ova godina malo slabija od 2019, pa čak i i od 2020. Šta je uzrok tome?

R. Blagojević: Uglavnom je razlog taj što je znatno manje stranih gostiju, a i posljednja dešavanje kod nas, razni protesti i mitinizi. Oni kad vide da je nestabilna situacija ne žele da dođu i otkazuju rezervacije. Zaista smatram da je bilo dosta previranja, i da se situacija mora stabilizovati. Takođe, na slabiju godinu uticale su ekonomska situacija i korona.

Glasnik: Recite nam kakvi su Vam dalji planovi? Je li ovo to što ste nekad sanjali?

R. Blagojević: Ima uvijek nešto da se dodaje i sređuje. Ovo je prvenstveno bilo planirano za ljetnju varijantu, ali već šestu godinu zaredom otvoreni smo i zimi. Sačuvali smo svu našu radnu snagu, a i mnogo je lakše početi na proljeće kada se radi u kontinuitetu godinu dana, nego kada ste zatvoreni šest mjeeci pa opet treba sve ispočetka krenuti. Takođe, planiramo i neka proširenja i nove apartmane, a prijavićemo se i za podršku kroz IPARD programe.

Glasnik: Vi ste takođe poklonili jedan dio svog imanja. Recite nam nešto više o tome?

R. Blagojević: Tako je. To su moji rođaci i prijatelji, a na tom prostoru su već izgradili nekoliko kuća, i sami počeli da se bave izdavanjem apartmana. Oni takođe bilježe dobru popunjenost, jer je sve više ljudi koji ljeti “bježe” na sjever.

Glasnik: Možete li nam reći kako ste zadovoljni saradnjom sa Privrednom komorom?

R. Blagojević: Izuzetno sam zadovoljan. Uvijek se interesuju, zovu i izađu u susret. Ali na žalost, za sve ove godine nijedan predstavnik iz resornog ministarstva nije došao. I smatram da tu ima dosta prostora za napredak.

Izvor: Privrednakomora.me

 

Možda vas zanima i ovo:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button