CRNA GORADRUŠTVO i POLITIKAPLANETAVlada

Ministaka Olivera Injac: Vojnici shvatili da ne moraju biti politički aktivni da bi napredovali

Crnogorski vojnici shvatili su da ne moraju biti politički aktivni da bi napredovali, već naprotiv, da po zakonu ne smiju to biti, kazala je, u intervjuu za Portal RTCG, ministaka Olivera Injac. Ona vjeruje da ćemo, već u 2022. godini, osjetiti benefite depolitizovanog Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, sa vojnom kulturom u kojoj će se vrednovati isključivo profesionalni odnos prema zadacima i obavezama.

Ministarka odbrane nam je, između ostalog, kazala da su podizanje nivoa profesionalnih standarda i depolitizacija unutar Vojske i Ministarstva odbrane, uz nastavak modernizacije Vojske CG i ispunjavanje obaveza sa NATO agende bili priortiteti protekle godine. U proteklih godinu dana nastavili su, kako je istakla, sa modernizacijom Vojske Crne Gore i stvaranjem boljih uslova za rad pripadnika Vojske.

Takođe, kazala je da Crna Gora ostaje posvećena projektovanju stabilnosti van granica Alijanse kroz angažman pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misijama.

Kada je riječ o 2022. godini, Injac je navela da depolitizacija mora ostati kao jedan od najvažnijih reformskih procesa, koji se realizuje u cjelokupnoj državnoj administraciji, a naročito u sektoru bezbjednosti i odbrane.

Ministarka je najavila da će ojačati transportne kapacitete Vojske Crne Gore, a fokus će biti na realizaciji projekta instalacije radara za nadzor vazdušnog prostora, unapređenju infrastrukture i posebno na ulaganju u kapacitete Mornarice.

Na pitanje o ukidanju odluke o poligonu na Sinjajvevini, Injac nam je kazala da je odluka o ukidanju ili uspostavljanju svih objekata i prostora koje koristi Vojska Crne Gore u nadležnosti Vlade Crne Gore,te da Ministarstvo i Vojska trenutno razmatraju i druge mogućnosti za realizaciju osposobljavanja svojih pripadnika.

Koji su najvažniji planovi Ministarstva odbrane za 2022. godinu?

Podsjetiću da su naši prioriteti u radu uvijek iznad pojedinačnih i partijskih interesa. Ono čemu ću težiti jeste ostvarivanje ciljeva i prioriteta u oblasti odbrane, koji proizilaze iz vitalnih i strateških nacionalnih bezbjednosnih interesa Crne Gore i obaveza u okviru članstva u NATO. U skladu sa tim, za naredni period smo planirali nastavak reformi sistema odbrane, modernizaciju i razvoj prioritetnih vojnih sposobnosti, definisanih kroz NATO ciljeve sposobnosti, i naravno aktivan doprinos kolektivnom sistemu odbrane, kroz učešće u međunarodnim misijama i operacijama, međunarodnim vježbama i drugim aktivnostima NATO, EU i UN.

Takođe, planiramo unaprijeđenje sistema kriznog upravljanja što će od nas zahtijevati predan rad na usvajanju neophodnog pravnog okvira u kome su jasno definisani njegovi elementi, kao i nadležnosti institucija sistema i planovi za formiranje nacionalnog Centra za upravljanje krizama.

Kao što sam već navela, fokus će biti na realizaciji projekta instalacije radara za nadzor vazdušnog prostora, unapređenju infrastrukture i posebno na ulaganju u kapacitete Mornarice VCG.

Nastojaćemo da modernizaciju Mornarice sprovedemo predviđenom dinamikom, u skladu sa dugoročnim planom razvoja, dodijeljenim budžetskim sredstvima, nacionalnim i savezničkim potrebama. Kako bi sistem bio održiv na moru, ona će ići u tri pravca, i to kroz modernizaciju plovnog sastava, modernizaciju sistema nadzora mora i upravljanja akvatorijom, kao i modernizaciju infrastrukture u cilju poboljšanja uslova rada neophodnih za podršku operativnih jedinica Mornarice.

Očekuje se dalja isporuka lakooklopnih vozila J-LTV, kao i njihova nadogradnja borbenim stanicama kompanije „Elbit“. Dio tih vozila biće prilagođen zadacima vatrene podrške, odnosno opremljen minobacačima i protivoklopnim sredstvima.

Ojačaćemo transportne kapacitete VCG, kao i sposobnosti i kapacitete logistike nabavkom novih transportnih i specijalizovanih vozila kroz donaciju Republike Turske.
Nastavićemo aktivno da radimo na jačanju i razvoju vazduhoplovnih kapaciteta i sposobnosti, posebno transportnih, borbenih i onih za obuku.

Naravno, depolitizacija mora ostati kao jedan od najvažnijih reformskih procesa, koji se realizuje u cjelokupnoj državnoj administraciji, a naročito u sektoru bezbjednosti i odbrane. Sa tim ću nastaviti i u novoj 2022. godini, jer više decenija smo imali institucije koje su razvijane i kadrovski popunjavane kroz uticaj politike. To se reflektovalo na efikasnost reformi, a da bi mogli da realizujemo ozbiljne zadatke koji su pred nama, moraćemo da nastavimo da gradimo ozbiljnu i pouzdanu instituciju Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore.

S tim u vezi, depolitizacija i profesionalizacija ostaju i dalje prioritetni ciljevi Ministarstva i Vojske.

Iskreno vjerujem da ćemo, već u narednoj godini, osjetiti benefite depolitizovanog Ministarstva i VCG, sa vojnom kulturom u kojoj će se vrednovati isključivo profesionalni odnos prema zadacima i obavezama. Naši vojnici su shvatili da ne moraju biti politički aktivni da bi napredovali, već naprotiv, da po zakonu ne smiju to biti.

Da li ste zadovoljni budžetom za narednu godinu? Da li će biti dovoljno novca za planirane aktivnosti?

Predlogom Nacrta zakona o budžetu za 2022 godinu, Ministarstvu odbrane je iz opštih prihoda opredijeljen iznos od 51.772.046,16 EUR. Činjenica je da navedeni iznos predstavlja umanjenje u odnosu na naš zahtjev, ali u svakom slučaju obezbjeđuje funkcionisanje MO i VCG. Naime, predlogom budžeta, Ministarstvu odbrane se omogućava zapošljavanje novih vojnika po ugovoru (VPU), kao i nastavak opremanja i modernizacije VCG.

Ovom prilikom moram istaći da su nacrtom budžeta obezbijeđena sredstva za intenziviranje aktivnosti na realizaciji jednog od prioritetnih projekata u Crnoj Gori – instalacija radarskog sistema za nadzor vazdušnog prostora na lokaciji Zekova glava na Bjelasici. Takođe, veoma važno je napomenuti, da su značajna sredstva opredjeljena na ime izdatka za opremu u visini od preko 4 miliona eura, i ista su najvećim dijelom planirana za dostizanje ciljeva sposobnosti, kao i individualno i kolektivno opremanje deklarisanih snaga. Navedenom treba dodati činjenicu da su obezbijeđena i sredstva potrebna za isplatu rata po kreditnim aranžmanima za helikoptere i laka oklopna vozila iz prethodnog perioda, a predloženim zakonom se stvara mogućnost za pokretanje nabavke patrolnih brodova takođe putem kreditnog aranžmana.

Kapitalnim budžetom za 2022. obuhvaćena su tri izuzetno važna projekta u iznosu od 4.8 miliona eura. Oni uključuju infrastrukturne radove na izgradnji radarskog položaja, te izgradnju smještajnih kapaciteta za novonabavljena laka oklopna vozila, kao i helikoptere Bell.

Dakle, sredstva planirana Nacrtom budžeta za narednu godinu obezbjeđuju funkcionisanje MO i VCG, te omogućavaju realizaciju planiranih aktivnosti. Važno je i istaći da će Crna Gora u 2022. godini, uzimajući u obzir ukupno izdvajanje za potrebe sistema odbrane, obezbijediti 1.81% BDP, što je na fonu zaključaka sa NATO samita u Velsu i Briselu, gdje je postavljen cilj od 2% izdvajanja za odbranu do 2024. godine.

Kolika će biti ulaganja u infrastrukturu, odnosno opremanje kasarni i vojnih objekata i ulaganja u vojnu opremu?

Kao što sam rekla, kroz kapitalni budžet obezbijeđena su sredstva za realizaciju prioritetnih projekata kada je infrastruktura u pitanju. Riječ je o višegodišnjim projektima za koje imamo pripremljenu dokumentaciju i koji su spremni za početak infrastrukturnih radova (radarski položaj i smještajni kapaciteti za laka oklopna vozila i helikoptere). Pored toga, iz opštih prihoda, budžetom su planirana sredstva od preko milion eura za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju više različitih objekata u kasarnama Vojske Crne Gore u cilju unapređenja uslova života i rada naših vojnika.

Da li će se u skorije vrijeme ukinuti odluka o formiranju vojnog poligona na Sinjajevini? Da li je Ministarstvo odbrane razmatralo druge lokacije za vojni poligon u Crnoj Gori ili da koristi poligone NATO partnera?

Odluka o ukidanju ili uspostavljanju ne samo vježbovno-strelišne prostorije „Sinjajevina“, već i svih drugih objekata i prostora koje koristi Vojska Crne Gore u nadležnosti je Vlade CG. MO i VCG trenutno razmatraju i druge mogućnosti za realizaciju osposobljavanja svojih pripadnika, pa između ostalog i prostor za poligon koji bi bio odgovarajućih dimenzija i strukture da zadovolji uslove potrebne za jednu vježbovno-strelišnu prostoriju.

Jedinice VCG u Crnoj Gori realizuju gađanja na strelištu „Danilovgrad“, privremenom strelištu „Ranče polje“, kao i gađanje sa brodova u akvatoriji Crne Gore. Taktička uvježbavanja sprovode se na poligonima za uvježbavanje „Židovići“ i „Nova lokacija“ kod Pljevalja, dok se za obuku u planinskim uslovima i alpinističku obuku koriste tereni i uređeni poligoni u okolini Pljevalja, Kolašina i na Durmitoru.

Obuka u zimskim uslovima realizuje se na skijalištima i na njihovim okolnim terenima u Crnoj Gori, Sloveniji i Austriji.

Napominjemo da se prilikom realizacije obuke i vježbi na poligonima jedinica, osim na strelištima i akvatoriji, ne koristi bojeva municija.

Bojeva gađanja naoružanjem velikog kalibra (122mm, 120mm i 82mm), izvodili smo u Republici Sjevernoj Makedoniji na Poligonu „Krivolak“, dok je otvorena mogućnost za realizaciju i u nekim drugim zemaljama (SR Njemačka, R.Austrija, R.Slovenija, Rumunija, itd.).

Kakav je odnos sa NATO partnerima u vojno-obavještajnom sektoru, s obzirom na ranije izjave da je opasno dijeliti sve informacije s Vladom Crne Gore? 

Obavještajno-bezbjednosni direktorat ostvaruje saradnju i razmjenjuje podatke sa stranim obavještajno-bezbjednosnim službama i međunarodnim organizacijama u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisima i potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Obavještajno-bezbjednosni direktorat ostvaruje blisku saradnju sa NATO i državama članicama u svim oblastima od zajednickog interesa, koja se naročito ogleda u kontinuiranoj razmjeni informacija i podataka o izazovima, rizicima i prijetnjama po nacionalnu bezbjednost i bezbjednost Alijanse. Obavještajno-bezbjednosni direktorat je u proteklom periodu učestvovao u velikom broju bilateralnih i multilateralnih aktivnosti sa NATO i NATO državama članicama, koje nastavljaju da pružaju bezrezervnu ekspertsku, edukativnu i materijalnu podršku razvoju sposobnosti i kapaciteta Direktorata u cilju unaprijeđenja interoperabilnosti sa NATO obavještajnom zajednicom.

Što se tiče Vašeg pitanja, već više puta je demantovano sa različitih međunarodnih adresa da je bilo ko u zvaničnoj korespondenciji sa Vladom Crne Gore ili nekim ministarstvom iskazao da je opasno dijeliti sve informacije.

Dokle se stiglo sa pripremama za instaliranje 3D radarskog sistema za nadzor vazdušnog prostora, koji će donirati NATO?

Na sjednici Vlade 23.12.2021. godine, usvojena je Informacija o projektu izgradnje radarskog položaja za nadzor vazdušnog prostora na lokaciji Zekova Glava na planini Bjelasica, koja sadrži plan aktivnosti koje je potrebno realizovati u cilju pripreme za instalaciju 3D radarskog sistema.

Instalacija 3D radarskog sistema za nadzor vazdušnog prostora jedan je od prioriteta u radu Ministarstva odbrane, kada je oblast opremanja i modernizacije u pitanju. Moram reći da je u 2021.godini napravljen značajan napredak, a u sledećoj očekujemo još intenzivnije aktivnosti. Naime, u komunikaciji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja postignut je sporazum oko obaveza Radio-difuznog centra na lokalitetu Zekova glava. Isplaćene su sve obaveze prema NSPA (NATO agenciji za nabavku i podršku), koje uključuju dugovanja iz 2020. godine, planirane troškove u 2021. godini na modernizaciji radara, a obezbijeđena su sredstva i za nastavak svih aktivnosti do 2024. godine, kada se po dinamičkom planu, očekuje puštanje u rad radarskog sistema.

U toku je izrada Glavnog projekta, a sredinom iduće godine očekujemo raspisivanje tendera za izradu radarskog položaja, te početak radova, koji će se nastaviti i tokom 2023. godine. U januaru 2022. godine najavljena je posjeta NSPA tima, kada će se na sastancima sa predstavnicima ministarstva, ali i Radio-difuznog centra, sagledati status izrade Glavnog projekta i dinamika radova. Takođe, dogovoriće se i dalje aktivnosti u cilju uspješnog nastavka ovog značajnog projekta.

Koliko je novih službenika zaposleno u Ministarstvu odbrane prošle godine?

U 2021. godini zaposlen je jedan novi službenik u Ministarstvu odbrane, kojeg smo preuzeli iz druge državne institucije.

Šta biste izdvojili kao najvažnija postignuća za prvu godinu otkako ste na čelu Ministarstva odbrane? 

Podizanje nivoa profesionalnih standarda i depolitizacija unutar Vojske i Ministarstva odbrane, uz nastavak modernizacije Vosjek CG i ispunjavanje obaveza sa NATO agende bili su prioriteti u mom radu protekle godine i na tome smo predano i posvećeno radili.

Prije svega želim da naglasim da smo u godini iza nas intenzivno radili, u izazovnom političkom ambijentu i u godini punoj ostalih izazova prouzrokovanih pandemijom COVID-19.

Preduzete su aktivnosti na unapređivanju profesionalne etike u Ministarstvu odbrane, kao i antidiskriminacione politike, kako bi eliminisali sve oblike profesionalne i druge diskriminacije u Ministarstvu i Vojsci. Takođe, u cilju unapređenja procesa upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu i Vojsci, u saradnji sa norveškim Centrom za integritet u sektoru odbrane pripremamo novu Strategiju upravljanja ljudskim resursima.

Rodna perspektiva u Ministarstvu odbrane postala je dio svih politika i procesa u oblasti upravljanja ljudskim resursima i visoko je zastupljena na agendi Ministarstva. Preduzete su brojne aktivnosti na implementaciji ciljeva Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325 „Žene, mir i bezbjednost“. Formiran je međuresorni radni tim za umrežavanje žena u bezbjednosnom sektoru, koji pored predstavnika MO i VCG čine i predstavnice MUP-a, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ove godine povećali smo procenat žena profesionalnih vojnih lica na 10% dok je ukupan broj žena u Vojsci 14,7%. Uvode se novi mehanizmi poput kontakt osoba za rodnu ravnopravnost u gotovo svim jedinicama Vojske Crne Gore, povećan je broj rodnih trenera i sertifikovana rodna savjetnica načelnika Generalštaba.

U cilju jačanja profesionalizma i sposobnosti, sa promjenama nećemo prestati, na svim nivoima, u cilju podsticanja najboljih kapaciteta i snaženja institucije Ministarstva i Vojske Crne Gore. Nastavićemo da unapređujemo profesionalne standarde, kroz procedure i sistem vrijednosti, koje se moraju stalno jačati u odbrambenom sistemu.

Posvećeno smo radili na jačanju Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore. Razvijeni su kapaciteti za traganje i spašavanje u kriznim situacijama uz upotrebu helikoptera. Takođe, naša eskadrila jača je za još jedan novi helikopter BELL 505. Pokrenute su aktivnosti na izgradnji kapaciteta za smještaj vazduhoplova na vojnom aerodromu “Knjaz Danilo”, kao i rad na instalaciji radara na Bjelasici, u cilju uspostavljanja nadzora vazdušnog prostora.

U Mornarici VCG je težište bilo na modernizaciji sistema nadzora mora i senzorske mreže na kopnu, što je implementirano kroz saradnju sa SAD.

Završena je rekonstrukcija dva objekta u kasarni ,,Marko Miljanov Popović“ u Podgorici, čime su stvoreni savremeni uslovi za smještaj i rad jedinica Vojske Crne Gore. Takođe, završena je rekonstrukcija objekta kuhinje u kasarni ,,Pero Ćetković“ u Baru.

Proteklog ljeta, Vazduhoplovstvo VCG učestvovalo je u gašenju požara širom Crne Gore, a podrška je ukazana i našim saveznicima u Republici Sjevernoj Makedoniji. Moram istaći i poseban doprinos koji Vojska Crne Gore u kontinuitetu pruža u borbi protiv pandemije koronavirusa, od dekontaminacije objekata, vakcinacije građana, info punktova sa maskama, medicinskog transporta čime svakodnevno pokazuje da je uvjek tu za sve svoje građane. Takođe, Inžinjerijska jedinica VCG je tokom godine angažovana na pomoći civilnim strukturama, u pet opština, na zadacima od probijanja puteva do uređenja zemljišta u turističkim lokacijama.

Kao jedan od prioritetnih ciljeva Ministarstva odbrane za 2021. godinu bila je izgradnja posebnog informaciono-komunikacionog sistema za razmjenu tajnih podataka i završetkom ovog projekta, MO i VCG imaju bezbjedan sistem za razmjenu podataka najviših stepena tajnosti, u skladu sa NATO standardima. Imajući u vidu da je sajber odbrana i razvoj sajbera u domenu vojnih operacija jedan od prioriteta ne samo MO i VCG, već i globalno, u protekloj godini fokus je bio na nadogradnji opreme i realizaciji obuke u cilju efikasnog suočavanja sa sajber prijetnjama.

Unaprijeđenje rada Obavještajno-bezbjednosnog direktorata je bilo jedan od važnijih prioriteta u radu Ministarstva odbrane. Izrađen je prvi strateški plan razvoja Obavještajno bezbjednosnog direktorata za period od  2021-2026. godine, sa pratećim Akcionim planom za implementaciju. Na taj način, stvaramo neophodne preduslove da se OBD, kao integralni dio sistema obavještajno-bezbjednosnog sektora Crne Gore, organizaciono i funkcionalno prilagodi kompleksnom, dinamičnom i nepredvidljivom bezbjednosnom okruženju, kako bi pravovremeno i efikasno odgovorili na izazove, rizike i prijetnje koje ugrožavaju nacionalne bezbjednosne interese.

Kao odgovoran i pouzdan saveznik radili smo na ispunjavanju obaveza koje proističu iz članstva u NATO, kao i na realizaciji svih redovnih aktivnosti u ciju doprinosa ostvarivanju ključnih zadataka Alijanse.

Naša zemlja ostaje posvećena projektovanju stabilnosti van granica Alijanse kroz angažman pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misijama. U prethodnoj godini započet je angažman u NATO misiji u Iraku, u junu, kada je upućen prvi pripadnik VCG, dok je nastavljeno učešće u NATO misiji KFOR na Kosovu angažmanom pripadnika VCG u Komandi misije KFOR u Prištini. Nastavili smo da doprinosimo NATO politici odvraćanja i odbrane, kroz angažman pripadnika VCG u okviru Ojačanog prisustva NATO na Istoku (eFP), gdje je u okviru borbene grupe u Letoniji trenutno raspoređena sedma rotacija.

Dajemo svoj doprinos NATO komandnoj strukturi snaga. Naime, angažovali smo tri oficira i jednu oficirku na pozicijama u komandnoj strukturi. U Regionalnom centru za Jug u Združenoj komandi savezničkih snaga u Napulju i Združenom NATO centru za vazdušne operacije u Torehonu imamo po jednog štabnog oficira, dok u Savezničkoj komandi za operacije u Monsu imamo savjetnicu za rodna pitanja i jednog oficira.

Kada govorimo o doprinosu NATO strukturi snaga, Crna Gora je opredijelila jedan pješadijski vod za doprinos NATO snagama za brzo djelovanje u rotaciji 2020-2022. godine. Vod VCG je u sastavu italijanskog bataljona, u okviru turske brigade, a trenutno se nalazi u fazi pripravnosti.

Vojska Crne Gore uzela je učešće na velikom broju međunarodnih vojnih vježbi, ali i drugih oblika obuke, rame uz rame sa vojnicima savezničkih oružanih snaga, među kojima posebno ističem: „SABER GUARDIAN 21“ u Rumuniji (25.maja do 09. juna 2021. godine), „ADRION LIVEX“ (31. maja do 04. juna 2021. godine) i „ADRIATIC STRIKE“ (13-22. maja 2021. godine) u Sloveniji.

Radili smo predano i posvećeno na intenziviranju bilateralne odbrambene saradnje sa važnim međunarodnim partnerima. Globalna pandemija COVID-19 je, osim zdravstvenog, imala snažni negativni uticaj na nacionalne ekonomije. U težnji za finansijskom održivošću, sa posebnom pažnjom pristupili smo procesu reorganizacije vojno-diplomatske mreže, vodeći računa o potrebi očuvanja intenzivne i kvalitetne regionalne saradnje. Služeći se pozitivnim iskustvima pojedinih zemalja, odlučili smo da otvorimo poziciju izaslanika odbrane Crne Gore, na nerezidentnoj osnovi, u više država iz okruženja (Italija, Grčka, Turska, Hrvatska, BiH, Srbija, Albanija, Republika Sjeverna Makedonija), što u trenutnim okolnostima smatram ekonomičnijim i efikasnijim pristupom.

Možda vas zanima i ovo:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button