CRNA GORADRUŠTVO i POLITIKAPLANETAVlada

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović: Politike DPS-a i DF-a su 30 godina držale zarobljenu Crnu Goru

Niti je DPS crnogorski, niti su politike DF-a prosrpske. Naš nacionalni identitet ne bi trebalo da određuje političke i spoljnopolitičke svjetonazore. Nažalost, dva ovako jaka pola su 30 godina, u različitim oblicima, držala zarobljenu Crnu Goru. Dok god je Crna Gora rob neke vrste populizma, imaćemo naše ili njihove, patriote ili izdajnike, one koji vole i one koji ne vole Crnu Goru, poručio je u razgovoru za „Dan“ ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.

On ističe da bi radio na poboljšanju odnosa između Crne Gore i Srbije i da nema istorijske i kulturne povezanosti.

–U drugoj nedjelji sam pozvao ministra spoljnih poslova Srbije, gospodina Selakovića, da kažem da sam stupio na dužnost i da sam spreman za političko resetovanje i na saradnju. Međutim, za tango je uvijek potrebno dvoje. Nadam se da će političke partije i vladajuće strukture u Srbiji, ali i u Crnoj Gori shvatiti da su dobri odnosi nužnost, i to ne samo zbog toga što to Brisel zahtijeva od nas, već zato što to naše dvije države i zaslužuju – kazao je Radulović. Prema njegovom mišljenju, 2024. godina je realna godina da Crna Gora završi svoj dio posla za ulazak u Evropsku uniju (EU).

• Kada bi, prema Vašim očekivanjima, Crna Gora trebalo da ostvari svoj glavni spoljnopolitički cilj – članstvo u Evropskoj uniji?

– Istraživanja pokazuju da članstvo Crne Gore u EU podržava skoro 75 odsto građana. – Pregovori zahtijevaju dva aktera, Evropsku uniju i Crnu Goru. Evropska unija je u poslednjih osam godina prošla brojne krize – migrantsku, ekonomsku, kovid pandemiju. Što se tiče Crne Gore, ući ćemo u EU kada budemo ispunili sve kriterijume koje sprovodimo. Ne zbog toga što to Brisel kaže, već stoga što reforme treba da sprovodimo zbog naših građana. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala se očekuje u svakom zdravom društvu. Mi smo prihvatili novu metodologiju, a vjerujem da kada napravimo proboj u poglavljima 23 i 24, što bi, po mojim procjenama, trebalo da se desi do kraja francuskog predsjedavanja, znači u maju, mi ćemo biti spremni da zatvaramo klastere, što znači više poglavlja odjednom. Prema našoj internoj procjeni, mi smo spremni da zatvorimo najmanje petšest poglavlja, ali čekamo da dobijemo prelazna mjerila u poglavljima 23 i 24. Kada jednom probijemo led, vjerujem da će sve da ide mnogo brže. Tako da je 2024. godina realna godina da mi završimo svoj dio posla.

• Nedavno ste u Skupštini saopštili da DF treba da se reformiše ili da politički oslabi. Šta tačno podrazumijevate pod tim?

– Ukoliko normalna, zdrava i emancipovana Crna Gora želi da preživi, onda i Demokratska partija socijalista i Demokratski front treba da se politički oslabe ili da se reformišu. Niti je DPS crnogorski, niti su politike DF-a prosrpske. Naš nacionalni identitet ne bi trebao da određuje političke i spoljnopolitičke svjetonazore. Nažalost, dva ovako jaka pola su 30 godina, u različitim oblicima, držala Crnu Goru zarobljenom. Dok god je Crna Gora rob neke vrste populizma, imaćemo naše ili njihove, patriote ili izdajnike, one koji vole i one koji ne vole Crnu Goru. Ja u ovom trenutku ne vidim ni da su se DF i DPS reformisali, a nisam siguran ni u slabljenje njihove političke moći u ovom trenutku, mada je rano za procjenu.

Božović ne doprinosi konstruktivnijim odnosima

• Kako komentarišete to što da se Vladimir Božović još uvijek predstavlja kao ambasador Srbije u Crnoj Gori? – Božović je proglašen personom non grata sedam dana prije nego što je ova vlada izglasana. Nažalost, čini mi se da gospodin Božović u ovom trenutku svojim predstavljanjem ne doprinosi konstruktivnijim odnosima između Srbije i Crne Gore. Siguran sam da bi Srbija iz palete sjajnih diplomata koje ima mogla da odabere novog ambasadora. Kako god se gospodin Božović predstavljao, meni je žao, ali on može da bude ambasador samo ukoliko ga prihvati država prijema. Vjerujem da je tema oko bivšeg ambasadora Božovića tema pase, jer je Srbija rekla svoj stav, a Crna Gora svoj.

• Neki poslanici vam spočitavaju da ministarstvo na čijem ste čelu nije napravilo potrebni diskontinuitet od prethodne vlasti. Jedna od zamjerki je i odluka o produžavanju sankcija Rusiji. Da li je tako nešto bilo neophodno?

– Ova vlada je izglasana na evroatlantskoj platformi. Tri lidera su se srela i potpisala sporazum da neće biti promjene spoljne politike. Što se tiče sankcija Rusiji, sankcije nisu nametnute ruskom narodu, već za 180 lica zbog toga što ugrožavaju integritet i suverenitet Ukrajine. Ukoliko ne budemo nastavili da pratimo politiku EU, to će biti suprotno sporazumu, a moglo bi biti i poruka evropskim partnerima da Crna Gora želi neki drugi spoljnopolitički kurs. Onaj dogovor po kojem ja radim glasi da nema promjene spoljnopolitičkog kursa. Pogrešno je posmatrati članstvo u Evropskoj uniji kao čedo DPS-a. S obzirom na to da 75 odsto građana podržava ulazak Crne Gore u EU, to je podrška koja prevazilazi podršku bilo kojem čovjeku, partiji, koaliciji. Zarad fakticiteta stvari, to je društvena platforma koja ima veću podršku nego što zajedno imaju najveća partija opozicije i najveća partija parlamentarne većine. Ne možemo govoriti da je EU produkt jedne partije, jednog čovjeka, već je to platforma koju žele naši građani.

• Kako komentarišete brojne ocjene da su odnosi Srbije i Crne Gore na najnižem mogućem nivou od, da tako kažem, razdruživanja državne zajednice?

– Mislim da odnosi Crne Gore i Srbije moraju biti postavljeni na zdrave osnove. Zadnjih 30 godina to nije bio slučaj. Društveno-socijalni procesi u Crnoj Gori koji traju zadnjih 140 godina ne mogu biti vraćeni u rikverc bez društveno-političkih lomova, koje niko ne želi. Odnosi dviju država moraju biti izgrađeni na modernim osnovama. Vrlo često se govori o tome da je jezička, kulturna, bilo koja druga povezanost Srbije i Crne Gore, sui generis, to jeste jedinstven slučaj u svijetu. Mi jesmo dvije zemlje koje su tako blisko povezane, ali nismo jedinstvene. Svakako, i da nema istorijske i kulturne povezanosti, radio bih na poboljšanju odnosa. U drugoj nedjelji sam pozvao gospodina Selakovića da mu kažem da sam stupio na dužnost i da sam spreman za političko resetovanje i na saradnju. Međutim, za tango je uvijek potrebno dvoje. Nadam se da će političke partije i vladajuće strukture u Srbiji, ali i u Crnoj Gori, shvatiti da su dobri odnosi nužnost, ne samo zbog toga što to Brisel zahtijeva od nas, već zato što to naše dvije države i zaslužuju.

• Da li neslaganje Vlade i predsjednika Mila Đukanovića još uvijek koči rad Vlade?

– Crna Gora je 30.avgusta pretprošle godine prvi put doživjela smjenu vlasti. Činjenica da je smjena vlasti protekla relativno mirno govori o tome da je crnogorsko društvo dovoljno samosvjesno, ali i o političkoj zrelosti crnogorskog društva. Kohabitacija je uvijek teška i u nekim drugim, čak i razvijenijim državama. I ova kohabitacija je teška, s obzirom na to da se prvi put dešava. Vlada uči nova pravila igre, kao i predsjednik, s obzirom na to da je do sada imao apsolutnu vlast. Postoje brojna neslaganja između Vlade i predsjednika, ali Ustav je jasno definisao one oblasti u kojima je neophodno odlučivanje obje strane. U Crnoj Gori se veoma često smatra da ukoliko pokrenete dijalog da ste vi slabija strana, a u svijetu dijalog baš pokreće onaj koji je jači. Dijalog ne znači da se vi slažete sa onim sa kojim imate dijalog. Da smo mi potpuno saglasni, nama dijalog ne bi ni trebao. Čuo sam od poslanika pojedinih partija da mi dijalogom dajemo nekome legitimitet. Niti Vladi treba legitimitet od predsjednika, niti predsjedniku treba legitimitet od Vlade, jer oni legitimitet crpe u izborima. Vjerujem da ćemo u nekom predstojećem periodu nastaviti konsultacije oko svih onih stvari za koje je potrebno dvojno odlučivanje.

Možda vas zanima i ovo:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button