BIZ i ITCRNA GORAPLANETA

Predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić: Dobri izgledi za snažan oporavak crnogorske ekonomije

Crnogorska ekonomija ima dobre izglede za snažan oporavak od duboke recesije izazvane pandemijom Covid-19, ocijenila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić. Govoreći o programu “Evropa sad”, Drakić je u intervjuu za Portal RTCG istakla da će smanjenje poreskog opterećanja na rad i povećanje minimalne zarade najvećem dijelu privrednih subjekata donijeti smanjenje troškova.

Drakić kaže da ipak ima rezervu kada su u pitanju mikro i mala preduzeća iz manje razvijenih opština, a koja posluju u nisko profitabilnim djelatnostima u sjevernoj regiji.

Uvjerena je da će poslodavci, kako je kazala, u potpunosti uskladiti poslovanje shodno novim zakonskim propisima koje donosi program Evropa sad.

“Pozivam članice da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih nejasnoća ili poteškoća u implementaciji propisa kako bi im u saradnji sa nadležnim institucijama pružili podršku”, rekla je Drakić.

Crna Gora je prošla kroz tešku pandemijsku 2020. godinu koja je bila u znaku zatvaranja privrede. Godina koja je na izmaku u znaku je povoljnijih uslova, a imali smo i daleko bolju turističku sezonu u odnosu na 2020. godinu. Da li se, uzimajući u obzir navedeno, može govoriti o oporavku privrede i koliko smo daleko od nivoa iz 2019? 

“Pandemija COVID 19, kako u cijelom svijetu, tako i u Crnoj Gori, tokom 2020. godine uzrokovala je zatvaranje granica, zabrane i ograničenja rada privrednih subjekata, što je u konačnom rezultiralo padom privredne aktivnosti od 15,3%.

Oporavak ekonomske aktivnosti u 2021. godini bio je intenzivan, te je ostvaren rast od 19% u drugom i 25,8% u trećem kvartalu. Ostvarenom rezultatu najviše je doprinijelo povećanje prihoda od turizma i transporta.

Oporavku turističkog sektora u 2022. godini značajno će doprinijeti donošenje zakonskog rješenja kojim je vraćena snižena stopa PDV-a od 7% na promet usluga pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka

Rezultati ostvareni u turizmu uticali su na rast prometa u sektoru trgovine na malo i veliko koji je dostigao promet iz 2019. godine, kao i na značajan rast prometa putnika na aerodromima i u drumskom saobraćaju. U 2021. godini zabilježen je i rast stranih direktnih investicija.

Pored sektora usluga, veoma značajno je to što pojedine oblasti poljoprivredne proizvodnje bilježe napredak, kao i prerađivačka industrijska i sektor snabdijevanja električnom energijom.

Rast u 2021. godini dominantno je vođen snažnim oporavkom turističkog sektora, ali i drugih povezanih djelatnosti, što je uslovilo dinamičnu potrošnju domaćinstava, koja je u prva tri kvartala dostigla nivo prije pandemije. Takođe, i izvoz roba bilježi blagi rast, dok su prihodi od turizma na nivou 70% ostvarenja iz rekordne 2019. godine.

Oporavak realnog sektora nešto sporijom dinamikom prati opravak na tržištu rada, te je u periodu od deset mjeseci registrovan blagi rast prosječnog broja zaposlenih. Ipak, zabrinjava povećanje broja lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje budući da je na kraju novembra 2021. broj nezaposlenih bio za 19,8% viši u odnosu na isti period prethodne godine, a čak 47,8% viši u odnosu na uporedni period 2019.”

Kako biste danas generalno ocijenili privredni ambijent u zemlji i kakva su predviđanja za 2022? 

“Rezultati istraživanja Privredne komore, koje je realizovano novembra 2021, pokazuju da skoro ¾ privrednih subjekata očekuje poboljšanje ekonomske situacije u 2022.godini, nešto više od 71% ostarenje većih prihoda, te svako drugo preduzeće predviđa rast broja zaposlenih. Prema prognozama Ministarstva finansija i socijalnog staranja očekuje se snažan rast crnogorske ekonomije u 2021. po stopi od 13,4%, a to pokazuju i prognoze Centralne banke, koja predviđa stopu rasta 11%.

Imajući u vidu makroekonomske pokazatelje ostvarene u 2021. godini, kao i definisane mjere i aktivnosti usmjerene na unapređenje poslovnog ambijenta, sa posebnim osvrtom na diverzifikaciju privrede, može se zaključiti da crnogorska ekonomija ima dobre izglede za snažan oporavak od duboke recesije izazvane pandemijom Covid-19.

Pandemija sa kojom živimo je apostrofirala mnogo godina ranije identifikovani problem nepovoljne strukture crnogorske ekonomije. Stoga je imperativ učiniti sve u pravcu diversifikacije ekonomije, kao preduslova za jačanje i povećanje opšte otpornosti privrede na eksterne šokove bilo koje vrste. Najveći potencijal za kreiranje održivijeg rasta prepoznat je u sektorima poljoprivrede, energetike, turizma i informaciono – komunikacionih tehnologija, te okretanju zelenim načinima poslovanja.”

Koliko vladin paket reformi kroz program Evropa sad doprinosi boljem ambijentu za privrednike i poslovanje u Crnoj Gori? Koji su stavovi Privredne komore po pitanju najavljenog povećanja minimalne zarade na 450 eura i je li to održivo za naše javne finansije?

“Vlada je program ‘Evropa sad’ kreirala sa ciljem poboljšanja životnog standarda građana, smanjenja neformalne ekonomije na tržištu rada, kao i unaprijeđenja poslovnog i investicionog ambijenta. Poresko opterećenje troškova rada, kao i visina minimalne zarade, imaju snažan uticaj na likvidnost i poslovne rezultate privrednih subjekata.

Stoga smatram da će smanjenje poreskog opterećanja na rad i povećanje minimalne zarade najvećem dijelu privrednih subjekata donijeti smanjenje troškova. Ipak, moram iznijeti rezervu kada su u pitanju mikro i mala preduzeća iz manje razvijenih opština, a koja posluju u nisko profitabilnim djelatnostima u sjevernoj regiji. Naime, prometi i marže ovih preduzeća su na značajno niže od onih iz centralne i južne regije, te povećanje troškova rada za njih (uslovljeni povećanjem minimalne zarade), uz već korona krizom iscrpljene rezerve, može biti ozbiljan izazov. To bi, nažalost, moglo da se odrazi i na povećanje sive ekonomije, te potencijalno povećanje nezaposlenosti.

Privrednici kao ograničenje poslovanju vide veliko opterećenje troškova rada, koji usporavaju rast i ograničavaju konkurentnost preduzeća. S tim u vezi, kao što sam već navela vjerujem da će program Evropa sad, najvećem dijelu privrednih subjekata donijeti rasterećenje u ovom smislu

Promjena u visini minimalne zarade ali i prosječnih plata uticaće na mnoge druge ekonomske i fiskalne parametre. U ovom trenutku nezahvalno je davati ocjene šta će se dešavati i kakav će biti uticaji rasta potrošnje na inflaciju, deficit platnog bilansa, javne finansije (prihodi od poreza), dovoljnost finansiranja zdravstva, posebno kada se ima u vidu trajanje pandemije, zaduženje države, ostvarenje budžetskih prihoda, itd. Ipak, sigurno je da će svi ovi parametri uticati na privredu, dakle i na poslodavce i na položaj zaposlenih.

Vjerujem da će poslodavci u potpunosti uskladiti poslovanje shodno novim zakonskim propisima koje donosi program Evropa sad, te pozivam članice da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih nejasnoća/poteškoća u implementaciji propisa kako bi im u saradnji sa nadležnim institucijama pružili podršku.”

U kojem obimu je sada siva ekonomija problem za našu ekonomiju? Kako se boriti protiv nje? 

“Neformalna ekonomija je fenomen koji negativno utiče na poslovno okruženje, na kompanije koje posluju u u skladu sa propisima, urušava poresku disciplinu, umanjuje visinu javnih prihoda, te u krajnjem smanjuje konkurentnost cjelokupne privrede.

Prema rezultatima posljednjeg istraživanja Komore iz novembra 2021. godine siva ekonomija jedan je od tri najveća izazova u poslovanju privrednih subjekata. Njeno eliminisanje je zahtjevan i kontinuiran proces koji podrazumijeva strateški i partnerski pristup, te saradnju i sinhronizovano djelovanje privrede i državnih institucija. Osnaživanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta inspekcijskih organa neophodan je preduslov za uspješnu borbu protiv sive ekonomije.

Dinamičan i produktivan privatni sektor zahtijeva poslovno okruženje u kome se podstiče zdrava konkurencija, sveobuhvatna primjena pravila i propisa, čime se obezbjeđuje ravnopravan položaj i stvaranje jednakih uslova za poslovanje privrednih subjekata. Rješavanje problema neformalnog sektora je važan strukturni izazov, te smanjenje razmjera neformalne ekonomije predstavlja prioritet aktivnosti u otklanjanju ograničenja rasta privatnog sektora.”

Jesu li realna očekivanja predstavnika resornih ministarstava da se turistička privreda u 2022. oporavi i vrati na rekornu 2019. godinu? 

Značaj turizma za crnogorsku ekonomiju najbolje ilustruju podaci Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), koji pokazuju da je ukupan doprinos turizma i putovanja na kraju 2019. godine iznosio 1,58 milijardi eura što čini 32,1% BDP-a. Dodatno, turizam i putovanja doprinose ekonomiji Crne Gore sa 66.900 radnih mjesta, što je trećina ukupnih radnih mjesta, a gotovo polovina u privatnom sektoru.

Turistička privreda je pretrpjela ogromne gubitke uzrokovane pandemijom, što se u konačnom odrazilo i na ekonomiju cijele države.

Ljetnja turistička sezona u 2021. godini je protekla uspješno. Naime, turistički promet u kolektivnom i individualanom smještaju tokom devet mjeseci 2021.godine ima ostvarenje od 65% dolazaka i 68% noćenja u odnosu na isti period rekordne 2019. Istovremeno, ostvareni prihodi od turizma iznose 699,7 mil. eura i na nivou su od 69% u odnosu na 2019.

Mišljenja sam da će oporavku turističkog sektora u 2022. godini značajno doprinijeti donošenje zakonskog rješenja kojim je vraćena snižena stopa PDV-a od 7% na promet usluga pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, na čemu je Komora insistirala u prethodnom periodu. Imajuću u vidu sezonalnost crnogorskog turizma i sa ciljem produženja turističke sezone, treba raditi na osmišljavanju podsticajnih mjera koje će privući goste u periodu van glavne turističke sezone.

Evidentno je da će poslovanje u turizmu i u 2022. godini biti ograničeno i zavisiće od epidemiološke situacije i uslova za ulazak turista u zemlju. U tom smislu, važno je da se prilikom donošenja epidemioloških mjera, koje mogu imati negativan uticaj na tok sezona, konsultuje turistička privreda”.

Koji su to najveći problemi koji danas opterećuju crnogorske privrednike i kako ih riješiti? 

“Privredni subjekti u Crnoj Gori su se i prije pandemije u dužem periodu suočavali sa izazovima, čije prevazilaženje zahtijeva sistemski pristup. Prema istraživanjima koja smo realizovali u 2021, spora naplata potraživanja, odnosno nelikvidnost najveće su barijere poslovanju. O obimu ovog problema svjedoči podatak da je dug blokiranih pravnih lica i preduzetnika, na kraju novembra bio 38,4% veći u odnosu na mart 2020. godine.

Nadalje, privrednici kao ograničenje poslovanju vide veliko opterećenje troškova rada, koji usporavaju rast i ograničavaju konkurentnost preduzeća. S tim u vezi, kao što sam već navela vjerujem da će program Evropa sad, najvećem dijelu privrednih subjekata donijeti rasterećenje u ovom smislu.

Neformalna ekonomija takođe negativno utiče na poslovno okruženje u Crnoj Gori i, kao sistemski izazov, zastupljena je u svim pojavnim oblicima. Stoga treba uložiti dodatne napore u pravcu njenog suzbijanja, što će doprinijeti proširenju baze poreskih obveznika, rastu budžetskih prihoda, eliminisanju nelojalne konkurencije.

Izazov koji takođe zahtijeva sveobuhvatnu reformu uz maksimalno uključivanje privrede je neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada, odnosno deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama (turizam, građevinarstvo, ICT, poljoprivreda i saobraćaj). Pristup finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća predstavlja ograničenje poslovanju duži period, pa je za očekivati da će se formiranjem Kreditno-garantnog fonda doprinijeti prevazilaženju ovog izazova. Kreditno-garantni fond bi trebalo da omogući finansijsku podršku razvoju i jačanju preduzeća, kako bi komercijalne banke smanjile rizik i ponudile povoljnije kreditne linije uz niže kamatne stope.”

Izvor: RTCG

Source
Portal RTCG

Možda vas zanima i ovo:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button